Fijumanski dijalekt postao je zaštićeno kulturno dobro: Što to znači za Rijeku i riječki identitet
12. travnja 2026.
U utorak, 14.4.2026. u Rijeci je održan stručni skup u organizaciji Hrvatskog društva učitelja i profesora njemačkog jezika (KDV) – ogranak Rijeka. Glavna tema susreta bila je analiza trenutačnog stanja, rješavanje aktualnih izazova u nastavi te pronalaženje novih načina za poticanje učenja njemačkog jezika u regiji.
Skup je okupio vodeće stručnjake koji oblikuju edukaciju u našem gradu. Predsjednica KDV Rijeka Dragana Balvan Matoković, prof. (OŠ Zamet) i Dragana Franjić, prof. (PRHG) naglasile su važnost vertikalnog povezivanja obrazovnih institucija- od osnovne škole do akademske razine, od školskog do izvanškolskog obrazovanja- s ciljem da učenje njemačkog jezika čini jednu kontinuiranu i povezanu cjelinu.
Uz predsjednicu KDV-a i predstavnicu Odsjeka za germanistiku Filozofskog fakulteta u Rijeci doc.dr.sc. Natašu Košuta, na skupu je sudjelovala i Sanela Murica, prof., suvlasnica Omnia centra. Njezino sudjelovanje naglasilo je važnost sinergije između formalnog obrazovanja i specijaliziranih centara za jezike u rješavanju aktualnih izazova.
Omnia centar kao spona između akademske zajednice i potreba polaznika
Kao suvlasnica centra i profesorica s dugogodišnjim iskustvom u nastavi, Sanela Murica istaknula je specifičnu poziciju Omnia centra. Dok Filozofski fakultet obrazuje buduće kadrove, a KDV brine o standardima struke, Omnia djeluje kao ključna spona koja ta znanja prenosi izravno u praksu, prilagođavajući ih dinamici modernog tržišta.
Ova suradnja s krovnim udruženjem ima duboke korijene, što potvrđuje i sudjelovanje Sanele Murica kao panelistice na velikoj obljetnici 30 godina KDV-a o kojoj je pisao Novi list. Sudjelovanje Omnia centra na ovakvim skupovima pokazuje kako privatni sektor obrazovanja može i mora biti ravnopravan partner u dijalogu o budućnosti jezika, osiguravajući polaznicima metodiku usklađenu s najnovijim sveučilišnim standardima.
Nove perspektive: Mijenjanje narativa o “teškom jeziku”
Jedna od tema bila je promjena društvene percepcije. Njemački je jezik često opterećen duboko ukorijenjenim mišljenjem da je iznimno težak ili kompliciran. To je „naslijeđeno“ uvjerenje koje roditelji, često zbog vlastitih loših iskustava s krutim/krivim metodama učenja iz prošlosti, nesvjesno prenose na djecu.
Danas se taj narativ napokon mijenja. Na njemački se sve više gleda kao na investiciju. Poznavanje njemačkog jezika postaje ključna prednost koja polaznike izdvaja na tržištu rada, a društvo to počinje prepoznavati kao stratešku vrijednost za budućnost.
