Interkulturalna komunikacija: Ključ uspješnog učenja jezika
2. travnja 2025.
Disleksija je specifična poteškoća u učenju koja najviše utječe na čitanje, pisanje i pravopis te može značajno otežati usvajanje jezika, osobito stranog poput engleskog koji ima niz nepravilnosti u pravopisu i izgovoru.
Nastavnicima engleskoga, ili bilo kojeg drugog stranog jezika, važno je razumjeti kako disleksija utječe na proces učenja i koje metode možemo primijeniti kako bismo učenicima s disleksijom olakšali učenje jezika, potaknuli njihovo samopouzdanje i osigurali napredak.
1. Razumijevanje izazova koje engleski jezik predstavlja učenicima s disleksijom Engleski jezik karakterizira nepodudarnost između izgovora i pravopisa (npr. „though“, „tough“, „thought“), veliki broj nepravilnih glagola, idiomatskih izraza i složen sustav vokabulara. Učenici s disleksijom mogu:
- imati poteškoće s prepoznavanjem i izgovaranjem riječi,
- sporije čitati i pisati,
- brkati slične riječi i glasove,
- imati poteškoće u pamćenju novih riječi,
- pokazivati otpor prema čitanju naglas.
Važno je posebno istaknuti razliku između hrvatskog i engleskog jezika kada je riječ o ortografiji i pristupu čitanju. Hrvatski je fonološki transparentan jezik – ono što se piše, tako se i čita. Svako slovo odgovara jednom glasu, što znači da dijete može predvidjeti izgovor riječi na temelju njenog pisanog oblika.
Engleski, s druge strane, ima nepravilnu i nepouzdanu ortografiju. Ista slova mogu predstavljati različite glasove (npr. a u cat, cake, any), a isti glas može biti zapisan različitim slovima. Djeca s disleksijom, koja se ionako teže snalaze s povezivanjem slova i zvukova, u engleskom jeziku susreću dodatnu prepreku jer pravila nisu dosljedna.
👉 Zato je iznimno važno učeniku odmah objasniti da se engleski ne čita kao hrvatski, da će čitanje tražiti drugačiji pristup i više oslanjanja na slušanje, vizualne obrasce i učenje cijelih riječi (sight words), a ne samo slovkanje.
🧠 Dodatni izazov: čitanje s razumijevanjem Učenici s disleksijom često ulažu toliko kognitivnog napora u samo dekodiranje riječi da im na kraju ponestaje mentalne energije za razumijevanje pročitanog. Zbog toga je važno:
- koristiti kraće tekstove s jasnom strukturom,
- poticati čitanje uz slušanje (npr. slušanje audio verzije dok prate tekst pogledom),
- nakon čitanja postavljati jednostavna, konkretna pitanja o sadržaju,
- omogućiti vizualnu podršku (npr. stripovi, infografike, ilustrirani rječnici),
- pomagati učeniku da sažme pročitano vlastitim riječima uz pomoć ključnih riječi ili slikovnih kartica.
Cilj nije brzina čitanja, već razumijevanje poruke teksta, a to se kod djece s disleksijom često mora razvijati paralelno kroz više senzorskih kanala.
2. Pristupi u nastavi prilagođeni učenicima s disleksijom Prilagodba nastave nije samo zakonska obveza, već i pedagoška odgovornost. Učinkoviti pristupi uključuju:
- Multisenzorno učenje (VAKT pristup) – kombinacija vizualnih, auditivnih, kinestetičkih i taktilnih aktivnosti (npr. pisanje prstom po pijesku dok se izgovara riječ).
- Strukturirano i kumulativno učenje – gradnja znanja korak po korak, uz stalno ponavljanje.
- Jasne i predvidljive upute – pojednostavljenje zadataka i davanje uputa u više modaliteta (usmeno + pisano).
- Individualizirani materijali – korištenje fontova pogodnih za disleksiju, uvećanih slova, prorednog teksta i jasnih vizualnih oznaka.
3. Strategije za nastavnike engleskog jezika
- Omogućite produženo vrijeme za čitanje i pisanje.
- Potaknite korištenje audio verzija tekstova i tekstova s označenim slogovima.
- Koristite boje za označavanje gramatičkih kategorija ili slogova.
- Uvedite predvidljive rutine (npr. struktura sata, tipovi zadataka).
- Pohvaljujte trud, a ne samo rezultat – jačanje samopouzdanja je ključno.
4. Digitalni alati koji mogu pomoći
- Text-to-Speech alati (npr. NaturalReader, Read&Write, Immersive Reader)
- Spellcheck i grammar check alati prilagođeni učenicima s disleksijom
- Aplikacije za vokabular koje koriste slike, zvuk i igre (npr. Quizlet s izgovorom, Visual Dictionary)
5. Suradnja s roditeljima i stručnim timom Uspjeh učenika s disleksijom u velikoj mjeri ovisi o suradnji između nastavnika, roditelja i školskog stručnog tima (psihologa, edukacijskog rehabilitatora). Otvorena komunikacija i zajedničko praćenje napretka omogućuju pravovremene prilagodbe i emocionalnu podršku djetetu.
Zaključak: Učenje engleskog jezika može biti izazovno za učenike s disleksijom, ali uz pravilan pristup, razumijevanje i kontinuiranu podršku, mogu ostvariti značajan napredak. Ključno je primijeniti fleksibilne metode podučavanja koje poštuju individualne razlike, potiču motivaciju i razvijaju pozitivnu sliku o sebi.
📍 Želite da vaše dijete uči engleski u podržavajućem i stručno vođenom okruženju? Saznajte više o našim tečajevima za djecu!
